Ja sam djevojka sa sela
Noga mi je bosa
Rumeno mi lice
Umila ga rosa
Jednog jutra krenula sam u veliki svijet
Skupila sam svoje snove i u duši cvijet
Na stanici čekali su prvi rođaci
Sivo nebo, tuđi koraci
Vidjela sam svjetla grada, dobro i zlo
Svi su kao prijatelji, al’ hvala im za to
Ja sam neka druga vrsta, ja bi iskreno
U meni je srce ostalo
Ja sam djevojka sa sela
Noga mi je bosa
Rumeno mi lice, umila ga rosa
Ne, ne, ne trebam ja zlato
Niti dukat žuti
Samo trebam rijeku da izvor pomuti
Ljubim tvoje oko plavo
Sve bi tebi dala sunce moje malo
Ti si sve to što mi treba
Ja sam tvoja mala
Djevojka sa sela
Svako krene svojim putem, pa ja krenula
sa mnom pošla samo sreća, tuga zastala
ali nisam našla ono što sam tražila
moja ljubav, moja sudbina
