cijeli sam život tražio
za sebe malo skrovište
ženu, koja zna da preko
hljeba pogače ne ište
kad me, kad me, kad me
prođu sve oluje
kad mom tijelu ponestane struje
kad ostanem sam
kad me (kad me, kad me)
prođu sve ove greške
i sve ove riječi
teške savladam
ti mi govoriš o tom
da pred nama je zid
kako te nije stid
ti bi nešto mijenjala
po stare dane vid
kako te nije stid
cijeli sam život bježao
od pomisli da sam ostarim
da nikog (nikog, nikog) nema kraj mene
nikog kom bi ovu bol da ostavim
ti mi govoriš o tom
da pred nama je zid
kako te nije stid
ti bi nešto mijenjala
po stare dane vid
kako te nije stid
ne govori to, ne govori to, ne govori to
ne govori nikom to
da je gotovo, da je gotovo, da je gotovo
ne govori nikom to
kako te nije stid
ti mi govoriš o tom
da pred nama je zid
kako te nije stid
ti bi nešto mijenjala
po stare dane vid
kako te nije stid…
